Blagdan sv. Elizabete Ugarske (Tirinške), zaštitnice Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS),
proslavljen je 17. studenog 2024. u crkvi Presvetoga Otkupitelja u Splitu na Trsteniku, s
početkom u 19 sati.
U proslavi su sudjelovali članovi svih pet mjesnih bratstava OFS-a grada Splita:
„Sv. Frano“, Split – Obala;
„Gospa od Zdravlja“, Split – Dobri;
„Gospa od Pojišana“, Split – Pojišan;
„Sveta Obitelj“, Split – Sukoišan;
„Blagovijest“, Split – Trstenik.
Misu je predslavio fra Siniša Balajić, magistar franjevačkih bogoslova. Suslavitelji su bili
duhovni asistenti: fra Damjan Glavaš, OFM Conv.; fra Josip Vrdoljak, TOR, i fra Stipe
Nimac, OFM. Kod oltara su služili franjevački bogoslovi: fra Teo Tadić, fra Stjepan Raić, fra
Ante Mijoč i fra Mario Pavić. Prvo čitanje je pročitala Katica Hanžek, OFS, tajnica, drugo
Snježana Glibota Burica, OFS, povjerenica za formaciju, a Evanđelje fra Damjan Glavaš,
OFMConv. duhovni asistent.
Poslije navještaja Evanđelja bio je Obred primanja i Obred obećanja evanđeoskoga života –
zavjetovanje u Mjesnom bratstvu Franjevačkog svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“, Split –
Trstenik (Obrednik Franjevačkoga svjetovnog reda).
Trajno su se zavjetovali: Danijel Bartulović, OFS, Toni Radić, OFS i Blaženka Vukušić,
OFS.
Primljeni su: Jelena Merčep i Borka Trlin.
Zavjete je u ime Crkve primila Maja Duspara, OFS, ministra, a fra Stipe Nimac, OFM,
duhovni asistent je potvrdio, u ime Crkve. Ulogu svjedoka vršili su za vrijeme obreda trajnog
zavjetovanja Snježana Glibota Burica, OFS, povjerenica za formaciju i Mladen Knezović,
OFS.
Fra Siniša je istaknuo u propovijedi služiteljsku osobinu svete Elizabete prema najranjivijim
osobama svoga vremena: bolesnicima, siromašnima i zapostavljenima. Temeljena na
Evanđelju Isusa Krista i idealima i duhovnosti svetoga Franje Asiškoga, svoga uzora, sveta
Elizabeta je zauzeto i odgovorno pomagala sirotinju i brinula za bolesnike. Sagradila je u
Marburgu (Njemačka) bolnicu, na imanju koje je njoj pripadalo, u čast svog velikog uzora sv.
Franje Asiškoga. Tu se svom dušom dala na život evanđeoskog siromaštva i dobrotvornog
služenja siromasima… Sveta Elizabeta nije samo s uzvišenog mjesta svoga staleža davala tu i
tamo milostinju, nego je sama uistinu živjela sa siromašnima – istaknuo je fra Siniša.
Kao takva, i ujedno zaštitnica Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS), ona je sa svojim
odlikama i ljudsko-kršćanskim i franjevačkim stavovima, i danas aktualna, uzor i poticaj
svakom kršćaninu, a poglavito svjetovnim franjevkama i svjetovnim franjevcima – zaključio
je fra Siniša.
Molitvu vjernika čitale su mjesne ministre: Dina Vrcan, OFS (Split–Obala), Matija Jeličić,
OFS (Split–Dobri), Meri Piteša, OFS (Split–Pojišan); Vesna Galić, OFS (Split–Sukoišan) i
Maja Duspara, OFS (Split–Trstenik).
Nakon popričesne molitve Maja Duspara, ministra OFS-a „Blagovijest“ održala je zahvalni
govor u kojemu je zahvalila Bogu za nova zvanja u Mjesnom bratstvu OFS-a „Blagovijest“ te
ujedno čestitala njima i njihovim obiteljima. Potom je u ime Bratstva udijelila dar Brunu
Maslov, suprugu pok. ministre Mire Maslov, koja je obnašala službu ministre u OFS-u
„Blagovijest“ tri mandata (3×3 = 9 godina)! Ministra Maja zahvalila je pok. Miri i njezinoj
Obitelji za sva dobra i dobročinstva koja je svjedočila i posredovala. Potom je podijelila
darove i slavljenicima = onima koji su primljeni i trajno zavjetovani u bratstvo OFS-a
„Blagovijest“.
Na kraju svi su pred slikom svete Elizabete, koja je bila izložena za štovanje u Crkvi za
vrijeme slavlja, zajedno molili zagovornu molitvu svetoj Elizabeti, zaštitnici Franjevačkoga
svjetovnog reda (OFS).
Fra Siniša, predslavitelj misnoga slavlja čestitao je uime bratstva samostana sluge Božjega
oca fra Ante Antića u Splitu na Trsteniku i svoje osobno ime, članovima OFS-a grada Splita.
posebno onima koji su primljeni i trajno zavjetovani u OFS-u „Blagovijest“.
Za vrijeme misnog slavlja pjevao je Zbor franjevačkih bogoslova pod ravnanjem fra
Tomislava Kiridžije, bogoslova.
Poslije slavlja bio je agape u dvorani „Dr fra Karlo Balić“ kojeg su pripremili članovi OFS-a
„Blagovijest“, Split – Trstenik. Za vrijeme tog druženja Zoran Jurišić, svjetovni franjevac i
član Društva hrvatskih književnika održao je govor na temu Sveta Elizabeta u umjetnosti, a
koji tekst prilažemo u cijelosti.
U prigodi blagdana svete Elizabete Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda
‘Blagovijest’ i ove je godine organiziralo već tradicionalnu karitativnu akciju pod nazivom
‘Kruh svete Elizabete’ – prikupljanje pomoći najpotrebitijima. Zahvaljujemo svim
darivateljima!
Tekst: fra Stipe Nimac, OFM
Fotografije: fra Mate Šahić, franjevački bogoslov i Snježana Glibota Burica, OFS,
povjerenica za formaciju
DODATAK
Sveta Elizabeta u umjetnosti
Zoran Jurišić, OFS
Dragi franjevci i franjevke, Hvaljen Isus i Marija! Želim vam izreći nekoliko riječi o štovanju
svete Elizabete kroz vizuru umjetnosti. O sv. Elizabeti dalo bi se pričati satima, no kako smo
ograničeni vremenom, kazat ću vam samo ukratko kako su umjetnici vezani uz naš
franjevački samostan na Trsteniku vidjeli i prikazali ovu sveticu. Počet ću pjesmom:
Zoran Jurišić, OFS
Podno kipa Svete Elizabete
Ružice cvjetna iz kraljevske svite.
pozivu svetom sva si se predala.
Prepunim srcem služeć’ potrebite,
ljubavlju ti si Božjom procvjetala.
Putokaz sad si ka nebeskoj slavi,
izvrsna žena, ponizna i sveta;
mira i dobra uzor si nam pravi,
Franjina kćeri, o Elizabeta.
Pripjev:
Život tvoj skromni, molitve i posta
luč je i našem maglenom vidiku.
Simbol smjernoga kršćanskog života
Sad nam je kip tvoj tu na Trsteniku.
Darujući sebe, i ruha i kruha
gladnome Božjem sirotome puku,
liječila ti si snagom Svetog Duha,
pružala svima pomoćnicu ruku.
I nama uvijek zagovorom budi,
izmoli da nas sudba manje mrvi,
da Bog nam prosti što smo grešni ljudi,
Jača nas Tijelom i presvetom Krvi.
Sveta Crkva, bilo na Istoku bilo na Zapadu, uvijek je častila svete ljude, one koji su svojim
životom svjedočili Krista, te ih je Božja milost uzvisila do savršenstva, pa su već postigli
vječno spasenje, pa na nebu pjevaju hvalu Bogu i nas zagovaraju. Dio njih zabilježen je u
Općem Rimskom kalendaru koji bilježi spomene svetaca od sveopće važnosti. Jedna od njih
je i sveta Elizabeta čiji blagdan danas slavimo.
Život svete Elizabete, zaštitnice Franjevačkoga svjetovnog reda bio je inspiracija
brojnim umjetnicima, u svijetu i domovini da svojim umjetničkim djelima zabilježe njezinu
svetu čistoću, ali i da nama vjernicima dadu poticaj kako bi njezinim primjerom potaknuti i
sami krenuli putem svetosti. Samostan oca fra Ante Antića na Trsteniku živi je primjer tomu.
Krenimo redom:
Brončani kip “Sv. Elizabeta i čudo s ružama” (odljev visine 170 cm) izložen sa sjeverne
strane ulaza u crkvu Presvetog Otkupitelja rad je njemačke kiparice svjetskog renomea Yrse
von Leistner. Ova kiparica je sestrama Milosrdnicama Splitske provincije „Navještenja
Gospodinova“ darovala ovaj kip 1998. u znak zahvalnosti za predan rad te što su i o njoj
skrbile u staračkome domu (kod Bonna u Njemačkoj). Sestre milosrdnice su ga pak kasnije
velikodušno poklonile franjevcima Provincije Presvetoga Otkupitelja prigodom useljenja u
novi samostan na Trsteniku 2008. Budući da je sv. Elizabeta zaštitnica Franjevačkoga
svjetovnoga reda, taj je kip svečano postavljen u Franjevačkom samostanu na Trsteniku i
blagoslovljen na svetkovinu sv. Franje Asiškoga, 4. listopada 2018. Od tada je izložen svima
na štovanje, a osobito se oko njega okupljaju članovi Franjevačkoga svjetovnog reda koji
organiziraju i prigodna hodočašća na današnji svetičin blagdan.
U franjevačkom samostanu na Trsteniku nalazi se i slika svete Elizabete koju je za
njezine štovatelje i štovanje 2021. godine naslikala Karin Grenc, pedagog likovne kulture,
splitska kiparica i slikarica, koja je svoje viđenje svetičina života oslikala bojama. Ova vrsna
slikarica posebno se istakla duhovnim motivima, te stekla zavidno likovno ime. Slika je
načinjena tehnikom akrila na drvenoj ploči, formata 52 x 43 cm, i blagoslovljena za štovanje
na blagdan svete Elizabete, 17. studenoga 2022. Izložena je na svim misama koje obilježavaju
blagdan Svete Elizabete.
O svetoj Elizabeti pjesme su pisali brojni pjesnici: Nabrojit ću neke čije su pjesme
prikupljene za tisak i uglazbljene, a nalaze se u posjedu fra Stipe Nimca, duhovnog asistenta
OFS-a Blagovijest na Trsteniku: Uz moju malenkost, čiju ste pjesmu čuli na samom uvodu, tu
su još Dragutin Domjanić, s. Anka Petričević, dvije pjesme Enesa Kiševića, fra Mirko Filipović,
Ante Sesar, Claus-Peter März i Branka Mlinar.
Kako se različite vrste umjetnosti nadopunjuju, zoran primjer je uglazbljivanje
poezije. Pjesme ovih pjesnika uglazbili su vrsni skladatelji, kao maestri Kurt Grahl, Vlado
Sunko, Blaženko Juračić i Dragan Filipović, a pjesmu s. Anke Petričević, OSC, koju ste u
glazbenoj izvedbi čuli na svetoj misi od zbora franjevačkih bogoslova, uglazbio je maestro
Blaženko Juračić. Kako ona zvuči u svojoj poetskoj verziji, čut ćemo u recitaciji ministre OFS-a
Blagovijest Maje Duspara.
s. Anka Petričević, OSC
Svetoj Elizabeti na Trsteniku
Kao zvijezdu sjajnu nebeskih visina
Bog predobri tebe zemlji našoj dade,
prepunu dobrote, stečenih vrlina,
da sve ljudske njima ublažuješ jade.
Franjinim si tragom do kraja ti pošla
živeći u bijedi – odricanju trajnom,
mučeništvo teško u životu prošla,
ne želeći biti u raskošju sjajnom.
Oj svetice divna, za naš narod moli,
da se svome Ocu i svom Bogu vrati.
U nevolji živi – Ti ga jadna voli,
a Kristova muka dug nek’ njegov plati.
Tu na Trsteniku svetište je tvoje,
tu hrvatski narod usrdno te moli
da upraviš Ocu smjerne molbe svoje
da nas brani, štiti, liječi nam sve boli.
Uz kiparstvo, slikarstvo, glazbu i poeziju, neizostavna je književnost, kao takva. Naime, Riječ
kao Božanski simbol i duhovno značenje, neizostavni je dio čovjekova bića, po riječi smo ono
što jesmo, dio Božjeg plana u Univerzumu. No, riječ trebamo zapisati, ukoričiti, kako je ne bi
zaboravili, da nam bude uvijek pri ruci, da je imamo kraj sebe uvijek kad nam zatreba. Svaka
od ovih knjiga zaslužuje relevantno predstavljanje, no zbog ograničenog vremena samo ću
vam nabrojiti knjige o svetoj Elizabeti koje su tiskane kao dio umjetničkog izražavanja, a
vezane su za naš franjevački samostan:
– Stipe Nimac (ur.), Sveta Elizabeta u Splitu na Trsteniku, Biblioteka „Ravnokotarski Cvit“,
knjiga 36. Split – Trstenik 2019.
– Stipe Nimac (ur.), Tri duhovne skladbe svetoj Elizabeti, Biblioteka „Ravnokotarski Cvit“,
knjiga 37. Split – Trstenik 2020.
– Dragan Filipović, Svetoj Elizabeti na Trsteniku, Biblioteka „Ravnokotarski Cvit“, knjiga 38.
Split – Trstenik 2022.
– Blaženko Juračić, Svetoj Elizabeti na Trsteniku, Biblioteka „Ravnokotarski Cvit“, knjiga 39.
Split– Trstenik 2023.
– Vlado Sunko, Majci siromaha – Molitva svetoj Elizabeti, Biblioteka „Ravnokotarski Cvit“,
knjiga 41. Split – Trstenik 2024.
Prospekt tiskan i objavljen o svetoj Elizabeti Ugarskoj/Thirinškoj:
– Stipe Nimac (ur.), Sveta Elizabeta u Splitu na Trsteniku (Prospekt), Mjesno bratstvo
Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“, Split – Trstenik 2024.
O životu svete Elizabete u povijesti pisali su brojni teolozi, svećenici, biskupi, pa i pape, svoja
djela činili brojni umjetnici u svijetu. Bogu zahvaljujem ako vas ovaj kratki prikaz umjetničkih
postignuća vezan uz samostan o. Ante Antića na Trsteniku, potakne na molitvu svetoj
Elizabeti te bude putokaz svetijem životu.
Ja sam Zoran Jurišić, svjetovni franjevac OFS-a Blagovijest s Trstenika i član Društva hrvatskih
književnika.
Na kraju završit ću kako smo i započeli, s poezijom, pjesmom
Enes Kišević
Majci siromaha
Molitva svetoj Elizabeti
Ljubav tvoju ćutim, al’ ne znam je reći.
Šutnja mi je, Majko, jasnija od riječi.
Misli su ti kruna uma tvoga svijetla.
Duša ti je bitak od obadva svijeta.
Molim ti se ovom rukom koja daje,
rukom koja moli, rukom koja traje.
Rukom koja mijesi kruh svagdašnji, posni.
Rukom koja grli, rukom koja prosi.
Molim ti se, Majko, kao ubog suncu,
kao cvijet svom plodu, kao život srcu.
Tvojim srcem dišem, tvojim srcem patim.
Tvoje srce, Majko, nikad neće stati.
Oprosti mi, Majko, prosim te, oprosti
na molitvi ovoj tišoj od svjetlosti.
Kamo god ja pošla, tebe hvaloslivljam;
pa kada i spavam, molitva sam živa.
Molim te, zaštiti bijedne i nejake –
da sav svijet im bude k’o utroba Majke.
Ljubav tvoju ćutim, al’ ne znam je reći.
Šutnja mi je, Majko, jasnija od riječi.
Ova bi umjetnička ostvarenja bila puno skromnija ili ih uopće ne bi bilo da nije bilo vizije
našega duhovnog voditelja, našega dušobrižnika, fra Stipe Nimca. Za ove umjetničke darove
posebno je svojim inicijativama i poticajima zaslužan fra Stipe, zbog čega mu mi svjetovni
franjevci od srca čestitamo i zahvaljujemo.
Hvala vam na strpljenju i Bog vas blagoslovio! Živjeli!
