Obavijesti

Split: Franjevačka teološka misao i OFS (Okrugli stol)

Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“, Split–Trstenik organiziralo je u ponedjeljak 5. listopada 2020., u prigodi svetkovine sv. Franje, okrugli stol na temu „Franjevačka teološka misao i OFS“, u dvorani Dr. fra Karlo Balić u Splitu na Trsteniku. Uz Mjesno bratstvo OFS-a „Blagovijest“, Split–Trstenik, sudjelovali su predstavnici i ostalih četiriju bratstava OFS-a grada Splita („Sv. Frano“, Split–Obala; „Gospa od Zdravlja“, Split–Dobri; „Gospa od Pojišana“, Split–Pojišan; „Sveta obitelj“, Split–Sukoišan).

Na okruglom stol sudjelovali su svojim kratkim izlaganjima: Mira Maslov, OFS, ministra; Marija Dabić, OFS, zamjenica ministre; Snježana Glibota Burica, OFS, tajnica; Mladen Knezović, OFS, povjerenik za formaciju; Maja Duspara, OFS, članica Povjerenstva za pravdu, mir i očuvanje stvorenoga Nacionalnog vijeća OFS-a i fra Stipe Nimac, OFM, duhovni asistent.

Svi izlagači kratkih izlaganja imali su dva teksta za iznošenje svojih izlaganja i svaki je od njih uzeo jednu od najkarakterističnijih označnica sv. Franje Asiškoga.

Prvi tekst: Franjevačka teološka misao

„Franjevačka teološka misao temelji se na veličanstvenoj viziji Franje Asiškog (1182. – 1226.) koji je bio religiozni genij i koji je izveo religioznu revoluciju u srednjem vijeku. Veliki francuski povjesničar Jacques Le Goff u svojoj knjizi Sveti Franjo Asiški piše da je Franjo bio jedna od najimpresivnijih osoba svoga vremena koja je pokrenula religiju, kulturu i društvo. Franjo je povratak k izvorima, tj. k Isusovu evanđelju, proglasio temeljem obnove Crkve i svijeta. To je, dakle, povratak apostolskom životu u kojem je svakom kršćaninu model života sam život Isusa Krista. Predlaže Krista kao jedini program: gol slijediti golog Krista (nudus nudum Christum sequi). On zastupa bratstvo i sestrinstvo svih Božjih stvorenja u svemiru, ne samo bratstvo i sestrinstvo svih ljudi, nego i svih Božjih stvorenja, počevši od našeg brata vjetra pa do našeg brata Sunca. Sva su Božja stvorenja braća i sestre po stvorenosti. On odbacuje hijerarhijski ustroj u franjevačkom pokretu i osniva bratstvo (fraternitas) i tu bratsku pozornost pokazuje osobito prema onima koji su bili na rubu društva i koji su bili isključeni iz društva. On je zagrlio i poljubio gubavca, čime je očitovao svoje obraćenje, jer mu je gubavac postao brat. Umjesto monaštva odvojenog od svijeta, on nudi bratstvo koje je otvoreno svijetu i koje ljubi svijet te koje se istodobno odupire grijesima (negativnostima) ovoga svijeta. Za Franju Bog je izvor života, slobode, ljubavi i radosti. Zato se Franjo raduje životu i prožima ga radost života. Sve što je Bog stvorio, dobro je i lijepo i zato se raduje dobroti i ljepoti svih Božjih stvorenja i njihova Stvoritelja. On je izišao iz svijeta nasilja (exivi de saeculo) i u tom svijetu nasilja želi uspostaviti svijet mira, dobra i radosti.

Franjevački pokret dao je konkretni povijesni model novog čovjeka: svetog Franju, jedinu osobu koja je slijedeći Isusa odigrala tu ulogu u zapadnom kršćanstvu. Za Franju je samostan cijeli svijet i za njega je Duh Sveti general Franjevačkog reda. On afirmira svakoga pojedinca i istodobno bratstvo.“ (Fra Mile Babić, OFM, Franjevačka teološka misao, Kalendar sv. Ante, 2014. str. 113.-116.)

Drugi tekst: Specifičnost franjevačke duhovnosti

„(…) Temeljni element jedne škole duhovnosti svakako je duhovno iskustvo koje je, po poticaju Duha Svetoga, imao utemeljitelj dotične škole, i koje vlastitim primjerom, riječima i pisanim djelima prenosi svojim sljedbenicima. To iskustvo utemeljitelja treba biti jedna cjelovita sinteza bitnih elemenata kršćanskog života. (…) Ima nekoliko karakterističnih evanđeoskih vrijednosti koje su na poseban način oblikovale Franjino duhovno iskustvo i tako bitno utjecale na formiranje franjevačke duhovne škole. Zaustavit ćemo se na tri takve osobine, koje mi se čine posebno važne za franjevački identitet danas, a koje zbog svoje paradoksalnosti konstantno dolaze u sukob s vladajućim mentalitetom.

Besplatnost

Stav besplatnosti ili velikodušnosti, možda kao ni jedan drugi, pripada samoj biti franjevačke duhovnosti. Potječe od iznimnog duhovnog iskustva utemeljitelja i, naravno, ima svoj temelj u evanđelju. Ovaj stav se zrcali iz svakog čina sv. Franje i predstavlja njegov odgovor Bogu, darovatelju života i svake milosti. Franjo osjeća da Bogu sve pripada i da sve prima iz Njegove ruke. Sve je Božji dar, priroda, ljudi, životinje. Sve Bogu pripada i sve Bogu treba vratiti. Nijedan se čovjek ne bi trebao hvaliti svojim kvalitetama, darovima, kao da mu pripadaju. Ovo nepripisivanje sebi zasluga za dobro koje činimo usko je povezano s neočekivanjem nagrade za ono što činimo. Često sam Bog zna za dobro koje činimo, jedino On, i to bi nam trebalo biti dovoljno. Jedino u svjetlu ove vrijednosti moguće je razumjeti smisao izbora radikalnog siromaštva, kao jedne od bitnih karakteristika „franjevačke duše”. Jedino uime ovog ideala u franjevačkom projektu života centralno mjesto je mogla zauzimati specifična životna radost koja je i srž franjevačkoga molitvenog i kontemplativnog života.

Malenost

Druga osobina franjevačke duhovnosti jest malenost. Znamo koliku joj je vrijednost pridavao Franjo, može se slobodno reći da je malenost jedno od njegovih temeljnih duhovnih iskustava. Njezin teološki temelj, koji je Franjo razvio svom snagom svoga života, utjelovljenje je i smrt Sina Božjega; Svemogući koji postaje slab, „koji postaje poslušan sve do smrti, smrti na križu”.

Za franjevačku tradiciju malenost je značila konkretan izbor života u jednostavnosti i odricanju. Značilo je odlučiti se za solidarnost s malenima, s rubnima društva, što je često značilo zauzeti posljednje mjesto u crkvi i društvu. Živjeti evanđelje s pozicije slabosti, nezaštićenosti, malenosti ima svoje konkretne posljedice po duhovni život braće, u prvom redu bliskost sa svakodnevnim situacijama jednostavnih ljudi što je franjevce snažno povezalo sa sudbinom čitavih naroda i obilježilo tako duhovno biće tih naroda. Ali to znači i odustati od pozicija moći i sklanjanja u sjenu moćnika i silnika ovoga svijeta, jer oni za koje smo se opredijelili na takvu zaštitu računati ne mogu.

Sloboda

Treća karakteristika franjevačke duhovnosti je sloboda, vrijednost u potpunosti evanđeoska i franjevačka. Možda nitko u religioznoj povijesti nije bolje razumio ideal evanđeoske slobode od Franje, ali vjerojatno ni više patio zbog posljedica takvoga slobodnog shvaćanja duhovnog života. Glavna posljedica svakako je novi tip organizacije, utemeljen na slobodnom prihvaćanju vrijednosti zajednice. Malo koja tradicionalna redovnička zajednica ima takav stupanj slobode u odnosu na poglavare, kao i u međusobnim odnosima braće. Franjevaštvo njeguje ideal povjerenja u čovjekovu dobrotu, povjerenja u efekte Božje milosti na slobodnog čovjeka. Povjerenja u dobrotu stvorenog svijeta. Konkretne posljedice toga ideala jesu potpuno poštovanje duhovnog procesa svakog pojedinca, vjernika ili ne, odbacivanje svakog sustava koji ograničava osobnu slobodu, optimistično se nadajući da će u toj igri slobode pobijediti onaj tko više ljubi.“ (Fra Marinko Pejić, OFM, Specifičnost franjevačke duhovnosti, Brat Franjo, 2014. br. 1. str. 5.)

Izlagači su temeljne misli navedene u ovim dvama tekstovima pokušali aktualizirati i primijeniti na osnovnu stanicu Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS), mjestu gdje se na najkonkretniji način postvaruje i ostvaruje franjevačka misao i franjevačka duhovnost, a to je Mjesno bratstvo OFS-a.

Potom su predstavnici pet bratstava OFS-a grada Splita (Mira Maslov, OFS, ministra, Split-Trstenik; Matija Granić, OFS, zamjenica ministre, Split–Obala; Mara Ljubić, OFS, povjerenik za formaciju, Split–Dobri; Dragica Buljubašić, OFS, ministra, Split–Pojišan; Anka Kovačić, OFS, ministra, Split–Sukoišan), predstavili svoja mjesna bratstva OFS-a te iznijeli koliko su ove označnice franjevačke teološke misli i specifičnosti franjevačke duhovnosti utjelovljene i prisutne u svakom mjesnom bratstvu OFS-a grada Splita.

Ministra Mira Maslov, OFS, zahvalila je kao domaćin uime OFS-a „Blagovijest“ svim izlagačima i sudionicima okruglog stola te zaključila zagovornom molitvom: „Po zagovoru sv. Franje i sv. Elizabete neka dragi Bog čuva i prati sve nas, pet mjesnih bratstva OFS-a grada Splita i sve naše obitelji!“

Fra Stipe Nimac

Leave Your Comment

Your Comment*

Your Name*
Your Webpage

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.